Novi list je u jednom svojem članku odlučio razbiti mitove o rodnoj ideologiji i Istanbulskoj Konvenciji. Pa se tako upitao “Čemu panika/Provjerili smo u kojim je sve propisima i zakonima u Hrvatskoj već reguliran rodni identitet”. Odlučili smo provjeriti navode Novog lista.

Je li u svim tim dokumentima reguliran rodni identitet?

Ustav RH – nema ni spomena roda, ni rodnog identiteta ni sličnih izraza. Govori se o ravnopravnosti spolova i ljudskim pravima. Ne diskriminira se ni po kojoj osnovi. Nema kršenja ljudskih prava, nema kršenja ravnopravnosti. Na tom temelju Ustavni sud može donijeti odluke je li neko postupanje diskriminacija. Npr, je li u nekom slučaju nečiji “rodni identitet” poslužio kao temelj za diskriminaciju i jesu li u tom slučaju prekršena njegova/njena ljudska prava. Definicije roda ni rodnog identiteta nema. Ima definicije da su međunarodni ugovori (poput Istanbulske konvencije), kad se ratificiraju dio hrvatskog zakonodavstva i da imaju jaču snagu od zakona. Dakle, definicija roda, po članku 3. Konvencije bi ušla u hrvatske zakone. U sve one zakone koji govore o rodu, rodnom identitetu ili nečem sličnom.

Poslovnik Sabora RH –  nebitan je za hrvatske zakone. On uređuje ponašanje saborskih zastupnika i rad Sabora. Ne definira rod. Kaže se:
“Članak 240.
Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se zastupniku i kada poziva na nasilje ili mržnju, odnosno kada vrijeđa hrvatski narod, vjerske, nacionalne i druge zajednice, spolne, rodne i druge skupine te strane države i međunarodne organizacije i njihove predstavnike.”
Ovdje se čak ni ne određuje koje su to rodne skupine i što je to. Jednostavno je upotrijebljen izraz bez ikakvog razmišljanja. Isto tako se dodaje i izraz “druge skupine” što znači da se zastupniku može oduzeti riječ u bilo kojem slučaju kad spomene stereotipe ili generalizacije prema određenim skupinama u društvu.

Zakon o ravnopravnosti spolova
“(3) Sadržaji iz stavka 2. ovoga članka promicat će nediskriminacijska znanja o ženama i muškarcima, uklanjanje neravnopravnosti spolova i rodnih stereotipa u obrazovanju na svima razinama, kao i uvažavanje rodnih aspekata u svim obrazovnim područjima.”
Nema definicije roda, većinom se govori o spolu i kad se spominje rod, spominje se kao jezični dodatak riječi spol. Jedino članak 14 stavak 3 govori o nekakvim rodnim stereotipima. Ni spomena o tome što su to rodni stereotipi.

Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje  – Opet nema ni definicije roda ni rodnog identiteta. Spominje se rodni identitet i kažnjavanje ako se na temelju njega vrši diskriminacija, ali nema pojašnjenja što je to.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima –  Nema definicije. Zabranjuje se poticanje mržnje i diskriminacije na osnovu svih prava pa je tako spomenut i rodni identitet.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o azilu – Kao i u ostalim dokumentima, spominje se samo jednom, bez definicije rodnog identiteta.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnim maticama – “Članak 9.a
Promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove.
Način prikupljanja medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu, propisat će se posebnim propisom.
Članak 36.
Ministar nadležan za poslove zdravlja donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona poseban propis o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu.”
U ovim člancima se rod povezuje sa spolom, a život u “drugom rodnom identitetu” se  dokazuje medicinskom dokumentacijom (liječnici i psihijatri). Na osnovu toga se vrši promjena spola. Dakle, nema ništa o rodu kako je definiran u Istanbulskoj konvenciji.

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola –
“Rodna neutralnost izraza
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 6.
(3) Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.”
Ni u ovom zakonu se ne pojašnjava rodni identitet. Članak 5 govori o “rodnoj neutralnosti izraza” što znači da ako u zakonu piše “ON”, onda se to odnosi i na “ONA”. Jednostavna birokracija kako se nitko ne bi osjećao zapostavljen, ni muškarci ni žene.

Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima –
“Rodna jednakost
Članak 105.
(1) Pri izračunu mirovine koja se isplaćuje sukladno odredbama ovoga Zakona ne može se uspostavljati odnosno provoditi, izravno ili neizravno, nejednakost u pravu ili isključenje iz prava zasnovano na rodnoj razlici.
(2) Nejednakost u pravu ili isključenje iz prava, prema stavku 1. ovoga članka, osobito se odnosi na:
(…)
– određivanje različitih svota mirovine zbog različitih uvjeta primjenjivih samo na korisnike mirovine istoga spola, pri određivanju mirovina.”
Zakon spominje rod 2 puta, ali se iz konteksta može zaključiti da se misli zapravo i na spol. Ne na rod kako je definiran u Konvenciji.

Zakon o sustavu civilne zaštite i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti –  opet nema definicija ni pojašnjenja što je rod. Spominju se “rodno neutralni izrazi” (jezik), ne smije biti diskriminacije ni po kojoj osnovi, klasika koja se spominje i u ostalim zakonima.

Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu – nema definicija. Kroz shvaćanje zakona, bez definicije iz IK moglo bi se zaključiti da se rod odnosi na spol. Ili na rod u jeziku ( muški, ženski, srednji rod).

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku
“(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, pojedinačna procjena žrtve na odgovarajući način uključuje osobito žrtve terorizma, organiziranog kriminala, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u bliskim odnosima, spolnog nasilja i spolnog iskorištavanja ili zločina iz mržnje te žrtve s invalidnošću.”
Ovo je prvi zakon koji je Novi list naveo, a u kojem se spominje izraz “rodno uvjetovano nasilje”, a koji se spominje i u Istanbulskoj konvenciji. Što je to “rodno uvjetovano nasilje” se ne pojašnjava. Sigurno nije spolno nasilje jer se spolno nasilje već spominje.

Novi list navodi i pravilnike, odluke Ustavnog suda,  odluke Agencije za elektroničke medije,  nacionalne strategije i kolektivni ugovor Agrokora. Sve je preopćenito navedeno, a možemo se kladiti da ni u jednom od tih dokumenata, a koji je bitan, nema definicije roda, rodno uvjetovanog nasilja, rodnog identiteta. Ako rod nije definiran u zakonima ( a nije) onda nije ni u njima pripadajućim pravilnicima. Jer zakoni su iznad pravilnika. Odluke Ustavnog suda se pozivaju na Ustav, a u njemu nema definicije roda. Ima zabrane diskriminacije i kršenja ljudskih prava i na to se Sud može pozivati. Nacionalne strategije nisu zakoni i nisu u ovoj priči ni bitne. Kao ni Agrokorov kolektivni ugovor, jer Agrokor je još uvijek privatna kompanija čiji je vlasnik Ivica Todorić.

Zaključak

Namjera članka u Novom list je bila relativizirati kampanju protiv Istanbulske konvencije. List je odlučio upotrijebiti metodu izrugivanja i ismijavanja protivnika ratifikacije. “Čemu se oni bune, nepotrebno je, rod je već u zakonima i slično.” Međutim to nije istina. Jer definicije roda nema nigdje u hrvatskim zakonima. Znači da nije do kraja reguliran. Uvođenje Istanbulske konvencije u hrvatske zakone bi objasnilo one pojmove koji su u nekim sadašnjim zakonima nejasni, a u nekima bi preokrenulo značenje (recimo, tamo gdje se pojam “rod” odnosi na spol ili na jezični izraz). Članak je vrlo manipulativan i izbjegava prikazati čitavu priču. Podsjetimo, definicija roda u Istanbulskoj konvenciji kaže: c. “rod” označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce;”.
Takve definicije u hrvatskim zakonima nema. Rodni identitet koji se spominje u hrvatskim zakonima nije određen pomoću ovakovih izraza. Iz većine  zakona bi se dalo zaključiti da se upotrebom izraza rod misli ili na jezični rod ili na spol.

Napomena: Ovaj članak je pisan uz upotrebu trenutno dostupnih informacija. Pokaže li se da su informacije netočne ili da postoje nove informacije, članak ćemo nadopuniti i promijeniti. Ako imate informacije s kojima možemo nadopuniti ili ispraviti članak kontaktirajte nas na info@dubokavoda.com.