Vjerojatno vam se dogodilo puno puta da pročitate neki članak, ili samo naslov, i ulovite sami sebe kako ne možete vjerovati tvrdnjama u članku. Nekako vam ne “leže”. Upitate se je li istina o što ste upravo pročitali ili kako je moguće da je to istina. To se meni često događa, a dogodilo se i sa zadnjim člankom na koji sam “naletio” na portalu Index.hr. Članak ima tvrdnju u svom naslovu, vrlo jednostavnu : “Hrvatska je korumpiranija od Nigerije”. Možda i jest, ali hajdemo ipak provjeriti taj članak i tu tvrdnju, ako je moguće.

Hrvatska “nije” korumpiranija od Nigerije

Ovakvu tvrdnju je jako teško provjeriti: Da bi se došlo do razine korumpiranosti u Hrvatskoj, puno faktora bi trebalo gledati i uračunavati. U Hrvatskoj za mnogo toga postoje i podaci, ali ako krenemo Hrvatsku uspoređivati s Nigerijom, tu onda dolazimo do još većeg problema. Jer Nigerija nije toliko uređena država kao Hrvatska. Doći do nekih podataka je u tom slučaju nemoguće. A logično je i zaključiti da ako je neka država slabije uređena, slabija joj je vlast, na svim razinama. A to onda pomaže paralelnim organizacijama da razviju svoje sisteme. To je, naravno, bujanje korupcije. Logično, ako je vlast slabija i manje organizirana, korumpiranost je veća.

Drugi način na koji se gleda korumpiranost neke države je CPI (corruption index perception ), indeks percepcije korupcije. Njega mjeri organizacija Transparency International, a taj pokazatelj možete pronaći na njihovim stranicama. Po njima, Hrvatska se nalazi na 57. mjestu od 180 država. Nigerija je na 148. mjestu.  Što ste bliže vrhu te ljestvice, korupcija je manja. Indeks percepcije korupcije je zapravo samo percepcija korupcije temeljena na izjavama ili iskustvima stručnjaka i poslovnjaka. Više o tome kako se mjeri i koje su zamjerke takvoj metodologiji, možete pronaći ovdje.  Kolike god bile mane i zamjerke ovakvom mjerenju korupcije, on je do sada, a radi se od 1995. godine, najviše korišten u svijetu. Prema njemu, Hrvatska je manje korumpirana od Nigerije.

Osim tog indeksa, postoje i ankete u svakoj državi koje provodi TI. Na pitanje “jeste li se u zadnjih 12 mjeseci susreli s korupcijom”, 10% Hrvata odgovara pozitivno, u odnosu na 43% Nigerijaca. 
Dakle, tvrdnja je netočna. 

Dobro, ako Transparency International tvrdi da je Hrvatska manje korumpirana od Nigerije, zašto portal Index.hr tvrdi da nije?

Koji je izvor za Indexov članak?

Indexova novinarka u svojem članku odmah na početku članka napominje da je, povodom utakmice na svjetskom prvenstvu između Hrvatske i Nigerije, na stranici Medium.com, izašao članak koji iznosi spornu tvrdnju. Stranica Medium.com nije klasična web stranica niti portal s vijestima. Radi se o platformi sličnoj blogu na kojoj svatko može objaviti svoje radove, članke, razmišljanja… s tom razlikom da, ako se odlučite, čitatelji imaju mogućnost novčano vas nagraditi za vaše pisanje.
Članak na koji se Index.hr poziva naslovljen je “Članica EU i NATO-a, Hrvatska, je korumpiranija od Nigerije – pregled skrivenih financijskih curenja kroz kriminalnu korupciju i izbjegavanje poreza otkriva zabrinjavajuće podatke”. U članku se iznosi nekoliko tvrdnji.
Gubitak novca korupcijom od 2005. – 2014. u Hrvatskoj je iznosio 73,16% BDP iz 2015. godine. U Nigeriji je to iznosilo 38,24%. Izvor tvrdnji je istraživanje organizacije Global Financial Integrity (GFI).
Hrvatska ovisi o novcima EU poreznih obveznika. Što je i točno, jer je Hrvatska članica EU-a, ali autor nije na to mislio. Godinama, američki i europski porezni obveznici su, kroz svoje vlade, poslali milijarde dolara novca u Hrvatsku i ostatak Balkana. Hrvatska je premrežena korupcijom, kaže članak i navodi izvor tvrdnji, Wall Street Journal. Autori članka u WSJ su Nataša Srdoč i Joel Anand Sammy, a napisan je 19.05.2009. godine.
U članku objavljenom na Medium.com se tvrdi i da je Hrvatska ulaz za godišnji šverc 28 milijardi dolara vrijednog heroina iz Afganistana, (citirana Nataša Srdoč, 2016.godine), kao i za šverc djece i djevojaka za seks-turizam na Jadranskoj obali (opet izvor povezan s Natašom Srdoč, 2013. godine). Također se navodi da se kroz Hrvatsku, prema zemljama Zapadne Europe, šverca i oružje, a izvor toj tvrdnji je Huffington Post (autor, pogađate, Nataša Srdoč, 2015. godine).
U članku se dalje iznose kojekakve tvrdnje, neke od njih točne, neke netočne, neke polutočne. Glavna misao koja se kroz članak širi je da EU i Svjetska banka zapravo financiraju Hrvatsku. Ako ste mislili da Hrvatska uplaćuje u proračun EU-a, grdno ste se prevarili, ako je vjerovati članku. Naime, nas sve u Hrvatskoj financiraju  Europljani i Amerikanci i jako krhka turistička sezona.  Ovdje se neću baviti s demistificranjem svih tih tvrdnji nego ćemo radije pogledati tko je autor članka.

Tko je autor članka?

Autor članka je International Leaders Summit. Znači, autor se nije potpisao kao osoba, potpisao se kao organizacija. Kakva je to organizacija? Čemu služi ILS i čime se bavi? Lako ih možete naći na internetu, imaju svoju web stranicu.  O sebi kažu da su ” nezavisni think-tank posvećen jačanju vladavine prava, naprednih gospodarskih reformi i širenju trgovine i novih sigurnosnih strategija za 21. stoljeće.
Kad se ovako složi, ništa posebno se ne može zaključiti. Članovi ILS-a su vrlo značajni i utjecajni ljudi. Bivši premijer Estonije, bivši ministar u vladi Novog Zelanda, bivši javni tužitelj USA, odvjetnici, poslovni ljudi. Predsjednik ILS-a je Joel Anand Sammy, a potpredsjednica Nataša Srdoč. Njih dvoje su supružnici (evo malo podataka o njima), ali i osnivači Adriatic Institute for Public Policy (Jadranski institut za javnu politiku). Iz tog Instituta je i potekla ideja o stvaranju ILS-a. Ako pogledate poveznice koje se nalaze u članku s Medium.com, naći ćete da je jedna od njih s web stranice Adriatic Institutea. Vodstvo Adriatic Instituta je vrlo slično vodstvu ILS-a. Naime, od osam članova četiri su u vrhu i ILS-a. Iz toga je vrlo jasno da su te dvije organizacije usko povezane.

Ukratko, tvrdnje iznesene u članku na Medium.com, koji prenosi Index.hr, su tvrdnje istih izvora, istih ljudi. Autor piše članak u kojem dokaze za svoje tvrdnje potkrepljuje tvrdnjama koje je već iznio ranije, kao pisac članaka u novinama, web portalima i web stranicama. Sam sebi je dokaz za svoje tvrdnje. Budući da je stanje u Hrvatskoj opisano tako da se može zaključiti da pisac vrlo dobro poznaje zbivanja u Hrvatskoj, moglo bi se zaključiti da je autor članka na Medium.hr zapravo Nataša Srdoč. Ne može se to sa sigurnošću utvrditi, ali je vrlo vjerojatno.

Tko je Nataša Srdoč?

Nataša Srdoč je u Rijeci završila ekonomiju, a magistrirala u SAD-u. Vjerojatno je tamo došla u doticaj s politikom, pogotovo onom koja ju je čitavo vrijeme držala na vrhu nekakvih zbivanja u Hrvatskoj. 2003. godine je osnovala Adriatic Institute for public policy, a godinu dana nakon toga i ILS, skupa sa svojim suprugom. Njihov rad, kao “nezavisnih” think-tankova ih dovodi do doticaja sa ljudima u vrhu američke, europske i indijske politike. U zadnjih par godina ILS je organizirao okrugli stol pod nazivom Jerusalem Leaders Summit na kojem se, kao govornici pojavljuju politički utjecajne osobe. Ovdje se na listi nalaze dva američka kongresmena, 3 zastupnika europskog parlamenta, djelatnici izraelskog ministarstva vanjskih poslova, urednici novina, članica The Heritage Foundation, utjecajne konzervativne grupe, uglavnom ljudi koji u svojim zemljama, a i malo šire, imaju velik utjecaj.

O Nataši Srdoč postoji jako malo podataka prije osnivanja Adriatic Instituta. U prvoj godini dana svojeg postojanja, Adriatic Institute je na okrugli stol doveo pola tadašnje hrvatske vlade. I još neke utjecajne govornike, poput Doris Pack. Konferencije su se nastavile do 2011. godine, na raznim lokacijama.

Osim svojih aktivnosti u Adriatic Institutu, Nataša Srdoč je osnovala i stranku, Hrvatska 21. stoljeća, i kandidirala se na izborima. Nisu ostvarili neki rezultat, ali su dobili velik prostor u medijima i javnosti- Primjerice u Washington Timesu Nataša Srdoč je nazvana hrvatskom “željeznom damom”, očita aluzija na Margaret Thatcher. Novi List javlja da je bila i u Washingtonu i susrela se s nizom republikanskih i demokratskih senatora, a jedan od njih je i današnji američki državni odvjetnik, Jeff Sessions.

Moglo bi se o tome pisati još dugo jer Srdoč ima stvarno bogatu aktivističku, ali i novinarsku karijeru. Piše i za Huffington Post, ponekad za Index.hr, pomalo za Wall Street Journal, ali to nije tema ovog malog istraživanja. Pogledajte i video iz vremena dok se Nataša Srdoč aktivirala politički u Hrvatskoj:

Zaključak

U početku sam krenuo provjeriti jednu običnu tvrdnju: da je Hrvatska korumpiranija od Nigerije. Nije. To tvrdi samo Global Financial Integrity na temelju neke svoje metodologije. A GFI je usko povezan s Adriatic Institutom. Odmah je pala u vodu ta tvrdnja, ali sam shvatio da autor članka manipulira s podacima na koje se u članku poziva. Vrlo brzo se otkrila veza između ILS-a, Adriatic Instituta i GFI-a. A zatim veza i između njih i desnih, konzervativnih političara u Europi i SAD-u. Zaklada Heritage, primjerice, je konzervativna grupacija, ljudi koji je vode ili surađuju s njom su bili nekad dio Reaganove administracije. ILS surađuje i s Alliance of Direct Democracy in Europe, europskom strankom koja se sastoji od političkih stranaka iz raznih europskih država i imaju svoje zastupnike u europskom parlamentu. Jedna od poznatijih je članica je britanska euroskeptična stranka, UKIP.

Nije teško zaključiti da su ILS i AIPP zapravo lobističke udruge koje podržavaju američki konzervativci. Svojim djelovanjem nastoje vršiti ili pritisak ili stvoriti dobre veze s hrvatskim političarima. Krajnji cilj je slobodno tržište, barem deklarativno. Napisali su oni još gomilu lijepih izraza i želja, ali u konačnici radi se o još jednoj udruzi koja nastoji promicati američke interese u hrvatskoj politici. Ni mjesto osnivanja Adriatic Instituta nije slučajno odabrano. Rijeka je najveći grad u dijelu Hrvatske u kojem će se nalaziti i budući LNG terminal. Ili kako Pervan reče, LGBT terminal. Zašto se članak plasirao baš u sadašnjem trenutku? Zašto ga je prenio Index.hr? To su pitanja za sasvim neki novi članak i novo istraživanje.

Napomena: Ovaj članak je pisan uz upotrebu trenutno dostupnih informacija. Pokaže li se da su informacije netočne ili da postoje nove informacije, članak ćemo nadopuniti i promijeniti. Ako imate informacije s kojima možemo nadopuniti ili ispraviti članak kontaktirajte nas na info@dubokavoda.com.

Ako vam se svidio članak, počastite autora pivom.