Društvenim mrežama ovih se dana počela širiti informacija o tome koliko novaca država planira izdvojiti za financiranje Katoličke crkve u 2018. godini. Prema informaciji, plan za 2018. godinu je dati donacije od 700 milijuna kuna Katoličkoj crkvi i financirati nastavu vjeronauka s 300 milijuna kuna. Ukratko, milijardu kuna se planira dati samo na te dvije stavke za Katoličku crkvu i njen rad, a kao usporedba se navodi svota od samo 60 milijuna kuna za znanstvene projekte.

Naravno, ako znate čitati i razmišljati jasno vam je što ovaj meme poručuje. Za znanost dajemo 60 milijuna kuna iz proračuna, a za religiju, tj. samo za jednu vjersku zajednicu, dajemo milijardu kuna. To je ogromna razlika. Dajemo 13 puta više novaca Katoličkoj crkvi, nego što je to planirano za znanost.

Odlučili smo provjeriti koliko ima istine u ovim tvrdnjama. Prvo smo pokušali doći do izvora, tvorca ovog memea. To je u današnje vrijeme vrlo teško. Svi dijele sadržaj putem društvenih mreža, ali nitko ne zna gdje je početna točka informacije. Pa smo se odlučili za provjeru tih podataka u proračunu. Do danas je objavljen proračun za 2018. godinu na stranicama Narodnih novina. Kako i sami možete vidjeti, u tom dijelu se nigdje ne spominju stavke poput vjerskih zajednica ili bilo koje crkve. Dakle, svote, pa čak ni stavke navedene u memeu koji se širi društvenim mrežama, nigdje nema. Otkud onda informacije dolaze?

Usporedili smo kakva je dosadašnja praksa bila. Koliko je novaca do sada isplaćivano vjerskim zajednicama iz državnog proračuna?
Nedavno je isto pitanje pitala i zastupnica stranke GLAS u Saboru, Anka Mrak-Taritaš. Vlada je odgovorila kratkim izvješćem u kojem su navedene skoro sve vjerske zajednice i koliko novaca im je isplaćeno u zadnje tri (3) godine. Prema tom odgovoru, u zadnje tri godine, dakle u 2014., 2015. i 2016. godini, platili smo
1 123 013 694,08 (milijardu stodvadesttri milijuna trinaest tisuća šestodevedesetčetiri kune i osam lipa) svim vjerskim zajednicama.  U tri godine smo platili svim vjerskim zajednicama nešto malo više novaca nego što se sad tvrdi po društvenim mrežama da ćemo platiti u samo jednoj godini i samo za Katoličku crkvu? Malo je nevjerojatna informacija. Ali sve je moguće u Hrvatskoj. Međutim, ostanimo još malo i razmislimo je li sve baš tako.

Po informaciji koju je vlada dala saborskoj zastupnici, iz proračuna se za Katoličku crkvu izdvaja od 300 do 400 milijuna kuna godišnje. Svota od 700 miljuna kuna bi bila 100% povećanje. Duplo. Povećanje je vrlo vjerojatno, jer proračun raste, tj. rashodi rastu, ali da bi se na jednu crkvu potrošilo duplo više…malo je sumnjivo. Osim toga, prema ugovoru između Vatikana i RH o gospodarskim pitanjima, dogovoreno je “da bi Katolička Crkva mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, Republika Hrvatska će joj mjesečno davati iz godišnjega državnog proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa koje postoje u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora.” Koliko je bilo župa u RH 1998. godine, kad je ugovor sklapan, nije nam poznato, ali sadašnji podaci kažu da je u Hrvatskoj oko 1500 župa. Prosječna brutto plaća je 8081 kunu što nas dovodi do broja od 290 milijuna kuna. Otprilike. Naravno, u plaćanja koja Hrvatska daje prema Katoličkoj treba pribrojiti i iznose za održavanje crkvi (zgrada), za mirovine svećenicima i karitativne djelatnosti. Ti iznosi u proteklim godinama nikad nisu išli više od 400 milijuna kuna, što je vidljivo i iz odgovora vlade RH na zastupničko pitanje. Ukratko, 700 milijuna kuna je netočan podatak. I to nisu donacije države crkvi.

Druga informacija je da se na nastavu vjeronauka potroši 300 milijuna kuna godišnje. I tu zapravo nastaje problem, jer nemoguće je točno izračunati koliko se novaca potroši za određeni predmet u školama. Obrazovanje se financira kroz proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja i u njemu se ne može točno reći koliko je cijena pojedinog predmeta. Logički bi bilo zaključiti da kad bi se to moglo, da bi nastava pojedinih predmeta bila skuplja od nastave drugih. Recimo, informatika bi bila skuplja od nastave hrvatskog jezika, što je logično, jer u informatici se upotrebljava puno više tehničkih sredstava, poput računala, koji koštaju i čije održavanje košta. U nastavi hrvatskog jezika to nije slučaj. Međutim, cijena pojedinog predmeta i koliko izvođenje te nastave košta, nije podatak koji se nalazi u proračunu. Niti ga je moguće točno prikazati. Moguće je, npr, reći koliko bi nas uvođenje novog predmeta u škole koštalo, ali ti troškovi bi bili kratkoročni. Na primjer, uvođenje nastave informatike kao obaveznog predmeta bi bilo moguće prikazati kao trošak. Znali bismo koliko nam novih učitelja treba, kolika je cijena njihove plaće, koliko bi koštala računala, koliko tehnička potpora i slično. Ali to je jednokratan trošak. U idućoj godini tih troškova ne bilo. Međutim, moguće je otprilike izračunati neke troškove za vjeronauk. Npr, plaće vjeroučiteljima. Jer njih isplaćuje Hrvatska sukladno ugovoru između RH i Vatikana o suradnji na području odgoja i kulture. To je drugi ugovor između RH i Vatikana.
Dakle, prema nekim podacima, osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj je oko 3000. Pretpostavimo da u svakoj školi ima po jedan vjeroučitelj, a negdje ima i više, onda nas to dovodi do broja od 3000 vjeroučitelja. Prosječna plaća vjeroučitelja nek je oko 6000 kn i tu dolazimo do broja od 18 milijuna mjesečno. Godišnje to je oko 210 milijuna kuna. Može biti i više, a možda je i manje. Tu možemo pribrojiti i trošak udžbenika iz vjeronauka i možda dođemo do 300 milijuna kuna troška za vjeronauk. Naravno, ovo su sve podaci koji nisu do kraja točni i koje je vrlo teško izračunati.
Ali ako govorimo o vjeronauku, onda ne smijemo zaboraviti ni financiranje Katoličkog bogoslovnog fakulteta i sličnih ustanova. Pa katoličkih škola, vrtića. Ako govorimo o financiranju Katoličke crkve onda moramo spomenuti i financiranje projekata koje pojedine župe provode, a što se financira kroz financiranje udruga. Pa financiranje vojnog ordinarijata. Ukratko, postoji dosta stavki kroz koje financiramo Katoličku crkvu, a tomu je tako jer je Crkva uključena u društvena zbivanja vrlo široko. Obrazovanje, kultura, humanitarni rad, odgoj…
Dakle, ako bi govorili o vjeronauku, onda moramo govoriti o širem području od osnovnih i srednjih škola, a onda iznos od 300 milijuna kuna godišnje nije točan. Jednostavno je premali.

Uspoređivati financiranje Katoličke crkve sa financiranjem znanosti i upotrebljavati podatak da je za znanstvene projekte planirano potrošiti 60 milijuna kuna je neusporedivo i čista manipulacija. Zašto? Pa ako uspoređujemo vjeronauk sa znanošću, onda bi bilo točnije usporediti financiranje vjeronauka sa financiranjem matematike, fizike, kemije, biologije, informatike, tehničkog…ukratko, svih znanstvenih predmeta. Jer vjeronauk je predmet u školi kao i ovi ostali. A kad bi napravili takvu usporedbu, vidjelo bi se da je financiranje znanstvenih predmeta puno skuplje nego financiranje vjeronauka.

Zaključak

Sličica, meme, informacija…kako god to nazvali, koja se širi društvenim mrežama je netočna, nepotpuna i namijenjena je manipulaciji.

1. Donacije države crkvama ne postoje.
2. Iz proračuna se za Katoličku crkvu izdvaja manje novaca nego što je prikazano.
3. Za vjeronauk i vjersko obrazovanje se troši više novaca nego što je prikazano.
4. Za znanstveno obrazovanje se troši nekoliko desetaka puta više novaca nego za vjersko.Namjera ove manipulacije je prikazati Hrvatsku kao državu u kojoj se ogroman novac troši na “nepotrebne” religiozne stvari i propagande, dok se u korisnu znanost troši najmanje novaca ili se zapravo ništa ni ne daje. To nije točno. Hrvatski građani kroz obrazovanje ulažu i u znanost i u ljude milijarde i milijarde kuna.

Ispravak 12.01.2018.
Tportal donosi nove podatke o financiranju crkvenih aktivnosti. U članku se navodi da je za vjeronauk u 2014., 2015., i 2016. godini potrošeno 742,5 milijuna kuna. Po godini bi to iznosilo 247,5 milijuna kuna, što znači da je naša procjena o 210 milijuna kuna bila nešto manja.

Napomena: Ovaj članak je pisan uz upotrebu trenutno dostupnih informacija. Pokaže li se da su informacije netočne ili da postoje nove informacije, članak ćemo nadopuniti i promijeniti. Ako imate informacije s kojima možemo nadopuniti ili ispraviti članak kontaktirajte nas na  info@dubokavoda.com.