U SAD-u još uvijek traju prosvjedi protiv policijskog nasilja prema crnim Amerikancima započeti nakon otkrivanja snimke smrti/ubojstva Georga Floyda. Ako niste do sada pogledali snimku policijskog postupanja i Floydove smrti možete to na ovoj poveznici. Dosta je uznemirujuća, uzmite to u obzir prije nego otvorite poveznicu. Ovaj slučaj nije prvi, vjerojatno neće biti ni posljednji, nažalost, a prijašnji slučajevi su stvorili u SAD-u pokret koji se naziva Black Lives Matter (Crni životi su važni). I u prijašnjim slučajevima su izbili prosvjedi, bilo je i nasilja, ali nisu trajali ovako dugo kao ovi sada i nisu se proširili i na druge zemlje na Zapadu kao ovi najnoviji. Mnogo je razloga tome. U našim medijima je teško pronaći točne informacije o onome što se događa, što i nije čudno kad znamo kakvi su nam mediji, a još je teže pronaći neku normalnu analizu prosvjeda i onog što se događa u SAD-u. Meni je zapao za oko jedan članak u tjedniku Novosti, koji se predstavlja kao tjednik srpske nacionalne manjine i kojeg Vlada Rh godišnje financira s nešto više od 3 milijuna kuna.
Što su napisali u Novosstima?
Tjednik Novosti donosi članak pod naslovom “Nema pravde, nema mira” i odmah u uvodu se navodi da “nasilni neredi u SAD-u, zbog policijskog ubojstva afroamerikanca, posljedica su raširene prakse policijskog nasilja prema crnim Amerikancima, jer svakog tisućitog afroamerikanca ubit će policija, što je dva i pol puta više nego bijelca.”
Ovakva tvrdnja odmah mi je zazvonila u glavi i pokušao sam to zamisliti. Jednostavno je nemoguće da bi to bila istina, zar ne? Jer što to znači? Ako znamo da u SAD-u ima 330 milijuna stanovnika i da je od toga 40 milijuna crne boje kože, i ako stavimo u te brojeve tvrdnju da će policija ubiti svakog tisućitog, to bi značilo da će policija pobiti 40 000 crnaca! To je nemoguće. I to samo crnaca. A znajući da je broj ubijenih bijelaca veći za duplo od broja crnaca, to bi značilo dodatnih 80 000 ubijenih. Dakle, po toj računici bi se moglo zaključiti da će policija ubiti najmanje 120 000 bijelaca i crnaca, ne računajući druge rase. Takva brojka je nenormalno velika i naravno da mi je privukla pozornost. Potražio sam što tjednik Novosti još piše o tom broju ubijenih.
“Prema listu Los Angeles Times, svaki tisućiti Afroamerikanac bit će ubijen od strane policije – što je dva i pol puta više nego s bijelim Amerikancima.”
“Bit će” mi je opet privuklo pozornost. Dakle, tjednik Novosti ne tvrdi da je “ubijeno” već “ubit će ” i “bit će” što je futur, budućnost. A osim toga, nigdje se u članku ne navodi u kojem je to vremenskom razdoblju. Je li to broj koji policija ubije u godinu dana ili nekom većem ili manjem razoblju? Čitatelj bi, nekritički čitajući, mogao zaključiti da američka policija toliko ljudi ubije u godinu dana, međutim to nije istina.
Izvor tvrdnje
Srećom, Novosti su u svojem članku postavile poveznicu na koju se pozivaju u svojoj tvrdnji. To je Los Angeles Times, a oni su postavili poveznicu na provedeno istraživanje koje kaže, da u svojem životnom vijeku 1 od tisuću crnih Amerikanaca (muškaraca) može očekivati da će ga ubiti policija. U svojem životnom vijeku. Kako su u tom istraživanju došli do tog broja? Ukratko, uzeli su podatke o smrtima u sukobu s policijom od 2013 – 2018. godine. Usporedili su ubijene po rasama i po broju u ukupnoj populaciji. Posebno su razvrstali žene, a posebno muškarce. Brojevi koje su dobili kažu da se crni Amerikanac susreće s puno većim rizikom od smrti u sukobu s policijom od bilo koje druge američke rase, a pogotovo u odnosu na bijelce. Npr, 52 muškarca, u prosjeku, na 100 000 stanovnika ubije policija, po rasama to je 96 crnaca na 100 000 i 39 bijelaca na 100 000 stanovnika. Što znači da je rizik za crnog Amerikanca 2,5 puta veći da će ga ubiti policija nego što je to za bijelog Amerikanca.
Istraživanje je objavljeno na web stranici Američke akademije znanosti, što mu daje velik kredibilitet i točnost. Međutim, što zapravo to znači? Čini li to SAD-e opasnima za crnce? Čini li ih opasnima za sve njihove stanovnike? Znači li to da je američka policija brutalna, nasilna i rasistički motivirana pa ubija više crnce i druge rase u odnosu na bijelce? Za tako nešto bi trebalo pogledati još neke podatke, tek toliko da stavimo neke stvari u perspektivu.
Koliko Amerikanaca godišnje ubije njihova policija?
SAD-e nisu centralizirana država. Dapače, samo ime kaže da se radi o sjedinjenim državama. Nadam se da vas to ne iznenađuje kao jednog našeg saborskog zastupnika koji je to naučio tek nedavno na saborskom putovanju u Ameriku.
Američke države imaju velik stupanj autonomije, a jedna od tih autonomija je i ta što gradovi imaju svoju policiju. Savezne države imaju svoje zakone koji su različiti od države do države. Npr, borba protiv kriminala jednim dijelom spada pod nadležnost lokalnih policija i država, pa savezna vlast nema nadležnost nad nekim slučajevima. Zakoni o držanju i posjedovanju oružja su različiti od države do države, itd. I sad tu dolazimo i do problema.
A to je da ne postoji jedinstvena statistika. Tek prije nekoliko godina su počeli voditi neku statistiku o kriminalu u pojedinim područjima i na razini SAD-a. Ali to nije još zaživjelo. Tako da, ako hoću saznati koliko Amerikanaca godišnje smrtno strada u doticaju s policijom, to ne mogu doznati od saveznih agencija. Jer sve lokalne policije ne šalju u središnjicu svoje podatke. Trenutno se za najtočnije podatke smatra evidencija koju vodi Washington Post. WaPo vodi evidenciju od 2015. godine i to baš zato jer ne postoji središnja baza podataka koju bi vodile savezne vlasti ili pojedine države. Po njihovim podacima, godišnje u sukobu s policijom smrtno strada oko 1000 ljudi. Npr, u 2019. godini policija je ubila 1003 čovjeka. Od toga, 960 muškaraca i 43 žene. Po rasama, 405 bijelaca, 249 crnaca, 163 hispanjolca, 41 ostalih rasa i 145 ljudi nedefinirane rase. Od 1003 ubijena čovjeka, 55 je bilo nenaoružano, a za 20 je nepoznato jesu li bili naoružani ili ne. Od nenaoružanih 25 su bili bijelci, 14 crnci, 11 hispanjolci i 5 ostale rase.
Je li onda istina da 1 od 1 000 crnaca može očekivati da će ga ubiti policija? U 2019. godini policija je ubila 250 crnaca. Ako uzmemo u obzir da je neki prosječan životni vijek 75 godina, to znači da će policija ubiti 18 750 crnaca u 75 godina. Trenutno je u SAD-u oko 20 milijuna crnaca (samo muškarci). Ako podijelimo te brojeve dobit ćemo točno rezultat koji su dobili autori navedenog istraživanja. Naravno, nisu uračunate mogućnosti rasta ili pada stanovništva, niti rasta ili pada broja ubijenih. Istraživanje je napravljeno samo na trenutno postojeće brojeve. Ukratko, istina je da trenutno svaki tisućiti Afroamerikanac ima šansu da ga ubije policija tijekom njegova života.
Svi ovi brojevi nisu 100% točni, ali govore neke stvari o trenutnom stanju u SAD-u i to ne samo na relaciji crnci – policija.
Što nam govori statistika?
Svaki slučaj je poseban, pa je teško u zemlji od 330 milijuna ljudi i s velikim razlikama u demografiji, provođenju zakona i zakonima, s ogromnom količinom naoružane populacije, donijeti neki sud. Ali ono što upada u oči može se vidjeti i u statistikama “uglednog” Guardiana, koji je također jedno vrijeme, vodio svoju statistiku. U SAD-u policija ubije puno više ljudi u sprovođenju zakona nego u bilo kojoj drugoj razvijenoj državi na svijetu. Na primjer, U Njemačkoj policija u dvije godine ubije 15 ljudi (naoružanih i nenaoružanih), a u SAD-u 2 000 ljudi. Kad bi SAD imale isti broj stanovnika kao i Njemačka, onda bi njihova policija ubila 500 ljudi. To je 33 puta više.
Wikipedia, mada nije sasvim pouzdan izvor, pokazuje da se u svjetskom vrhu po ubojstvima snaga sigurnosti, nalaze većinom nerazvijene zemlje. SAD je jedina zemlja razvijenog svijeta koja se nalazi među njima. Zašto?
Statistika nam u ovom slučaju ne može dati odgovore, samo neke pokazatelje, a uzroke valja potražiti. Je li kriminal rašireniji u SAD-u nego u Njemačkoj? Ako jest, zašto je? Je li uzrok u ponašanju policije prema uhićenicima? Je li uzrok tome to što građani SAD-a imaju ustavno pravo na posjedovanje oružja?
Možda nije uzrok u samo jednom razlogu već i u više njih. To u ovom tekstu ne mogu odgovoriti, ali ono što je jasno vidljivo je da američki građani imaju puno pravo biti zabrinuti trenutnim rezultatima u postupanju policije, ali i postupanju kriminalaca i prekršitelja zakona. Nažalost, u trenutnoj situaciji je naglasak stavljen samo na ubojstva crnaca u Americi, ali ono čime bi se Amerikanci trebali prvo baviti jest činjenica da je njihova zemlja u samom vrhu po ubijenima od strane policije. Kad bi ta ubojstva smanjili, smanjila bi se i ubojstva crnaca. Budući da trenutno vlada mišljenje da je američka policija rasistički nastrojena prema crncima, nitko neće ni smanjivati uzroke koji dovode do toga da policija u toliko većem broju ubija SVE građane SAD-a, bez obzira na rasu.
Je li policija u SAD-u rasistička?
Prošle godine se na webu Američke akademije znanosti našlo i istraživanje koje je pokušalo dati odgovor na to pitanje. Koje su bile karakteristike policajaca uključenih u pucnjavu koja je završila smrću? Hoće li bijeli policajac češće upucati nebijelog civila nego bijelog civila? Istraživanje je dalo odgovor da to nije slučaj, tj. da rasa ne igra ulogu u tome. Tim istraživanjem se pokušalo dati odgovor na debatu u SAD-u, je li moguće povećanjem broja policajaca koji nisu bijeli doći do manje smrtnosti među nebijelim civilima. Njihov odogovor je, očito, ne.
Bez obzira na to, ostaje činjenica da puno više crnaca i hispanjolaca strada u sukobu s policijom u odnosu na bijelce, kad se uzme u obzir postotak svih rasa u općoj populaciji.
U nedavnom članku na portalu Index.hr, autor je pokušao odgovoriti na pitanje je li policija u SAD-u sustavno rasistička. To je bio prvotni naslov članka, a poslije su ga promijenili u “Ubija li američka policija crnce zbog rasizma? Evo što kažu brojke.” Zaključak članka je “da rasna diskriminacija zaista igra ulogu u policijskom ubijanju u Americi”. U članku se poziva na povijest, zatim na novinske članke i neka istraživanja. Trenutno mi nije cilj ukazivati na propuste u tom članku, poput toga da ne navodi sve statistike i istraživanja, jer neka od njih bi mogla dovesti u sumnju glavnu poruku članka koju je autor odlučio dati odmah na početku. A to je pozitivan odgovor na početno pitanje.
Na primjer, u članku se navodi da je upotreba droge kod bijelaca i crnaca jednaka u odnosu na broj stanovnika, ali da crnci češće završavaju u zatvoru. Ali ne navodi se istraživanje po kojem proizlazi da crnci više nego bijelci na otvorenom upotrebljavaju i prodaju drogu što ih automatski češće dovodi do doticaja s policijom nego bijelce. Time dolazi do većeg broja prijava pa samim time i zatvora (str 14). Neki za to krive i rap kulturu i slične kulturološke utjecaje, ali to je opet druga priča.
Zaključak
Na pitanje hoće li policija u SAD-u ubiti svakog tisućitog crnca, odgovor je negativan. Ne možemo predvidjeti budućnost, tako da ne možemo znati ni hoće li broj ubijenih padati ili rasti, hoće li broj crnaca padati i rasti i gomilu drugih podataka. Ali trenutno stanje, po ovakvim brojevima, je takvo da stvarno svaki tisućiti crnac ima šansu da ga ubije policija.
Istraživanje točno barata s podacima, ali je zanimljiv način na koji su ti podaci predstavljeni. Recimo, činjenica da 250 crnaca godišnje ubije policija, nije dovoljno šokantno. Uopće ne zvuči šokirajuće, jer taj broj ne možemo staviti ni u kakav omjer. Ne možemo povući usporedbu. Zato istraživanje ide malo manipulirati s osjećajima ljudi i percepcijom, pa tih 250 ubijenih crnaca godišnje predstavlja kao svakog tisućitog crnca koji će biti ubijen od strane policije. To zvuči šokirajuće.
Takav način prezentacije podataka je zanimljiviji i medijima, ali i publici. Problem kod takvih podataka je što se šire, a u širenju tih podataka neke činjenice se gube. Tako se taj podatak, dok dođe do tjednika Novosti, pretvori u 1 crnca od 1000 koji će biti ubijen, ali bez onog “tijekom svojeg života”.
Ujedno, takav narativ odgovara pojedinim medijima i medijskim aktivnistima u Hrvatskoj, a posebno u SAD-u. U Hrvatskoj se taj podatak predstavlja kao zlo koje dolazi iz Amerike, zavisno koji medij ga predstavlja u Hrvatskoj. Ako je medij ljevičarski, to je još jedno zlo liberalnog kapitalizma i Trumpa. Ako je medij desničarski, riječ je o još jednom zlu koje dolazi od liberala i ljevičara u dekadentnoj Americi.
U SAD-u, to je još jedna potvrda “bijele privilegije” i “rasizma” te da je sustav sasvim nepravedan prema “manjinama”. Ako je tako, nešto treba poduzeti, a sustav promijeniti. Zato sad, između ostalog, u SAD-u vidimo pravu pobunu, osnivanje autonomnih zona u gradovima, nerede i proteste, pucnjavu po ulicama, razbijanje i pljačku. Ide se na to da se policija u pojedinim gradovima sasvim ukine, da im se ukine financiranje. Naravno, to im neće riješiti problem, već će stvoriti hrpu novih.
U SAD-u trenutno vidimo što se događa kada oni koji donose odluke, političari, ne obraćaju pozornost na činjenice, ili ih ne znaju. Posljedica je donošenje loših odluka koje će im donijeti nove probleme. I neće riješiti stare.
Napomena: Ovaj članak je pisan uz upotrebu trenutno dostupnih informacija. Pokaže li se da su informacije netočne ili da postoje nove informacije, članak ćemo nadopuniti i promijeniti. Ako imate informacije s kojima možemo nadopuniti ili ispraviti članak kontaktirajte nas na info@dubokavoda.com.
Ako vam se svidio članak, počastite autora pivom.
