• Analiza tvrdnje portala Liberal.hr o utjecaju Istanbulske konvencije o porastu nasilja nad ženama.

• Provjera tvrdnje ministrice Murganić o porastu nasilja nad ženama u 2018. godini.

• Provjera tvrdnji pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o “brutalizaciji” nasilja nad ženama

U Hrvatskoj se svake godine, 22. rujna, obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. I ove godine, kao i prijašnjih, red je da se održi par panela u javnosti, da se u javnosti pojavi ministrica demografije, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nekoliko žena iz tzv. “ženskih” udruga. I da daju par izjava u javnosti.

Zaključak portala Liberal.hr

Ali krenimo redom. Moju pozornost je privukao članak na portalu Liberal.hr koji donosi pogrešne zaključke. Članak prenosi događaj koji se zbio, i to točno, ali izjavu pravobraniteljice o porastu “brutalizacije” nasilja nad ženama tumači u kontekstu Istanbulske konvencije. Zaključak portala je da ratifikacija Istanbulske konvencije nije pomogla u zaštiti žena. Jer, ratificirali smo Konvenciju, ali nasilje nad ženama nije palo već se povećalo. Međutim, Konvencija je ratificirana u lipnju 2018. godine, a njena implementacija počinje 01.listopada 2018. godine. Kroz nekoliko dana. Dakle, o utjecaju Konvencije na problem nasilja nad ženama moći ćemo govoriti tek od 2020 godine. Tada ćemo imati dostupne neke statistike.

Tvrdnje ministrice Murganić

Mada članak donosi pogrešan zaključak, svrnuo mi je pozornost na drugi članak, onaj na portalu televizije N1, a u kojem su izjave dale ministrica Nada Murganić i pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
Tako je ministrica Murganić izjavila:
“Ne bilježi se pad ‘najcrnjih brojki’ u prvih šest mjeseci ove godine – u tom razdoblju zabilježeno je šest ubojstava, od toga pet žena, među kojima su četiri žene ubili njihovi intimni partneri, izvijestila je ministrica. Navela je kako je u razdoblju od 2013. do 2017. ubijena 91 žena, što je 47 posto svih ubojstava, a opet 70 posto od intimnih partnera, odnosno bliskih osoba.”
Nasuprot ministrici demografije, ministarstvo unutrašnjih poslova kaže drugačije. Po njima, u prvih 6 mjeseci u Hrvatskoj je zabilježeno 12 ubojstava ( i muškaraca i žena ), a godinu dana ranije je zabilježeno 19 ubojstava. Matematika nam kaže da je 19 veće od 12, a to znači da je to pad broja ubojstava. Broj žena ubijenih 2017. godine, u čitavoj godini je bio 18, a ukupan broj ubojstava je bio 43. Ukratko, zaključak koji ministrica nastoji prenijeti javnosti je da je nasilje u porastu, mada MUP tvrdi drugačije. Broj ubojstava je u padu u odnosu na isto razdoblje lani.

O broju ubijenih žena sam već ranije pisao u ovom članku. Tu sam brojkama pokazao kako su tvrdnje političara, medija i aktivista o 300 ubijenih žena u zadnjih 10 godina lažne, a posebno su lažne u onom dijelu koji kaže kako su te žene ubijene od strane njima bliskih osoba.

Uglavnom, brojevi koje je ministrica iznijela u svojoj izjavi su točni, ali zaključci, sasvim očigledno, pogrešni.

Tvrdnje pravobraniteljice Ljubičić

Tvrdnje pravobraniteljice Ljubičić su još veća manipulacija. “Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izjavila je kako je trend nasilja u obitelji u padu 5 do 9 posto na godišnjoj razini, međutim, svjedočimo trendu brutalizacije obiteljskog nasilja prema ženama, a kaznena djela su u porastu.”
Brutalizacija bi značila da je nasilje nad ženama postalo okrutnije, a to bi se u statistikama najbolje vidjelo kod kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji. O nasilju nad ženama i u obitelji sam pisao u ovom članku. Brojevi kazuju drugačije od onog što tvrdi pravobraniteljica.

Na gornjem grafikonu plava linija pokazuje broj slučajeva nasilničkog ponašanja. Ono je u padu od 2006. godine. 2013. i 2014. godine nije vođena evidencija o tim kaznenim djelima i zato su brojevi na nuli, ali 2015. godine su se statistike opet počele voditi ( a i kažnjavati) . U 2017. godini zabilježena su 552 takva slučajeva, tj. 552 žrtve. U tim slučajevima je bilo 90 počinitelja i 4 počiniteljice. U odnosu na ranije godine i tu je zabilježen pad slučajeva nasilja. Osim u odnosu 2016-2017. godina.

Pravobraniteljica nastavlja svoje tvrdnje i na svojim stranicama. 
“Pogledamo li statistiku, ona je poražavajuća. U posljednjih 16 godina ubijeno je 346 žena. U razdoblju od pet godina (2012.-2017.) ukupno 90 žena ubijeno je od strane njima najbližih muškaraca – supruga ili bivših supruga, partnera ili bivših partnera i drugih bliskih osoba, od siječnja do kolovoza 2018. ubijeno je 5 žena od strane bliskih muškaraca.”
Prva tvrdnja je da je u posljednjih 16 godina ubijeno 346 žena. Ako se radi o zadnjih 16 godina, pravobraniteljica vjerojatno misli na razdoblje od 2002. do 2017. godine. Podatke za godine prije 2005. nemam, ali po podacima koje imam od državnog zavoda za statistiku i MUP-a, proizlazi da je od 2005. do 2017. godine ubijena 281 žena.  Ako bi usporedili taj broj s brojem od 346 ubijenih žena koje daje pravobraniteljica, ispalo bi da je u tri godine za koje nemam podatke ubijeno još 65 žena. Što je moguće, pogotovo u godinama u kojima je bio veći broj svih ubojstava nego što je to zadnjih godina. Pogotovo zato jer MUP kaže da je broj svih ubojstava u 2002. godini bio 45, 2003. godine 48, a u 2004. godini 60 ubijenih. I unatoč tome što je broj ubijenih muškaraca u prosjeku 50% veći od ubijenih žena.
Druga izjava govori o 90 ubijenih žena od strane bliskih osoba. U razdoblju od 2012. do 2017. godine.

Tablica MUP-a govori o 61 ubijenoj ženi u razdoblju od 2013 do 2017. godine. Ako je pravobraniteljica tim brojevima dodala i 2012. godinu ispalo bi da je samo u toj godini ubijeno 29 žena i to od strane bliskih osoba. Po podacima DSZ-a, 2012. godine je ubijeno 14 žena. I to ne samo od strane bliskih osoba. Dakle, podatak koji pruža pravobraniteljica je netočan.

Zaključak

U nekoliko članaka sam pokušao provjeriti tvrdnje koje su iznijeli i portal Liberal.hr, ministrica Murganić i pravobraniteljica o ravnopravnosti spolova. Činjenica je da ne možemo govoriti o utjecaju Istanbulske konvencije na stanje nasilja u Hrvatskoj, ni u negativnom ni u pozitivnom smislu. Jer još nije stupila na snagu niti se na nju troše novci. To ćemo moći analizirati tek 2020. godine.
Izjave ministrice Murganić, po pitanju nasilja nad ženama, su točne. Ali je netočan dojam koji ona s njima nastoji stvoriti. Hoće prikazati problem tamo gdje ga nema. Nevjerojatno je,  i sasvim nerazumljivo, da svi podaci i brojevi idu na ruku i njoj i njenom ministarstvu, ali se ona ne usudi to reći. Ili ne želi. Imamo pad nasilja u obitelji i nad ženama u Hrvatskoj, ali ministrica to ne govori. Daje brojke, a onda ih predstavlja kao najveću katastrofu. A ti brojevi nisu katastrofični. U čemu je problem? Dva su moguća odgovora. Prvi, ministrica se boji. Ako kaže pozitivno, mogle bi je razapeti feminističke udruge, medijski aktivisti i slični. Drugo, ministrica je u istom kolu s katastrofičarima koji stanje u Hrvatskoj po pitanju nasilja nad ženama prikazuju lošim kako bi mogli provesti svoje ciljeve ili jednostavno izvlačiti novac od države i donatora. Trećeg nema.
Pravobraniteljica o ravnopravnosti spolova je primjer kako se to radi. Broj slučajeva nasilja pada, ali raste okrutnost? Netočno. Iz godine u godinu joj pada broj slučajeva nasilja, ali ona i dalje priča kako je stanje loše. Najbolje bi bilo da u Hrvatskoj uopće nema slučajeva ubojstava.
Naravno, treba čuvati svoj posao, a treba se i potruditi za veći proračun. Nema drugog objašnjenja za pravobraniteljičine postupke. Istovremeno, ne spominje broj ubojstava muškaraca, koji je većinom duplo veći od broja ubijenih žena, ne provodi kampanju protiv samoubojstava u kojima su u 80% slučajeva žrtve muškarci, ne provodi se borba protiv smrti na radnom mjestu gdje opet prednjače muškarci, ni u slučaju smrti nesretnim slučajem, itd… Ti brojevi i ti slučajevi se ignoriraju.

Zašto je to tako, možemo samo nagađati. Je li u pitanju neka nova vrsta ideologije, ili je pitanje financijske prirode, a možda je i jedno i drugo, tko zna?
Ah, krhko je znanje.

 

Napomena: Ovaj članak je pisan uz upotrebu trenutno dostupnih informacija. Pokaže li se da su informacije netočne ili da postoje nove informacije, članak ćemo nadopuniti i promijeniti. Ako imate informacije s kojima možemo nadopuniti ili ispraviti članak kontaktirajte nas na info@dubokavoda.com.