Obično prije ikakvih izbora, pa čak i onih za predsjednike mjesnih odbora, mediji i političke stranke te aktivisti se okome na dijasporu kao glavnog krivca za eventualni gubitak izbora. Ili za sve loše što može proisteći iz izbora. Obično je takva propaganda začinjena zahtjevom da se dijaspori ukine pravo glasa.
Naravno, nemojmo se zavaravati, pod dijasporom se najčešće misli na Hrvate iz BiH, mada oni nisu prava dijaspora već konstitutivni narod u svojoj vlastitoj državi.
Dijaspora nikad nije utjecala na rezultate izbora u Hrvatskoj
Prije nešto više od godinu dana sam napravio kratku analizu dotadašnjeg utjecaja dijaspore, pa i Hrvata iz BiH na sve dotadašnje izbore u Hrvatskoj. Zaključak je bio jednostavan: utjecaj dijaspore na rezultate izbora u Hrvatskoj je nikakav.
Jednostavno ga nema. Dijaspora je imala najveću priliku utjecati na izbore u slučaju meča Josipović vs Grabar – Kitarović 2014. godine, ali i tada je aktualna predsjednica dobila Josipovića bez glasova dijaspore i to za samo 1 500 glasova više. Otprilike.
Tko najviše utječe na izbore u Hrvatskoj?
Skupina koja ima najveći utjecaj na izbore u Hrvatskoj su oni koji ne glasuju i koji ne izlaze na izbore. Npr, na izborima 2019. godine takvih je bilo 48,80% tj. skoro polovica glasača. U brojevima to je više od 1 800 000 glasova. Milijun i 800 tisuća. Usporedbe radi, razlika između prvoplasiranog Milanovića i drugoplasirane Grabar – Kitarović je oko 55 000 glasova. A između drugoplasirane i trećeplasiranog Škore oko 42 000 glasova. Obično veća izlaznost birača pogoduje manjim strankama, predstavnicima nezadovoljnih struja i slično, a najmanje najvećim strankama, u ovom slučaju HDZ/SDP. I naravno, veća izlaznost smanjuje mogućnost utjecaja dijaspore na rezultate izbora.
Utjecaj dijaspore na predsjedničke izbore 2019. godine
Usporedimo li brojeve birača u Hrvatskoj i inozemstvu, vidi se ogromna razlika. U prvom krugu je glasovalo 40 782 glasača u inozemstvu. U Hrvatskoj je glasovalo 1 900 000 glasača. To je ogromna razlika. Već po tome se vidi da je utjecaj dijaspore nikakav. A koliko je od tih dijasporaških glasova zapravo glasova Hrvata iz BiH? 24 646.
Da bi shvatili koliko su zapravo Hrvati u BiH “zainteresirani” za glasovanje u Hrvatskoj pomoći će nam podatak da je u BiH, po popisu iz 2013. godine živjelo 545 000 Hrvata. A glasovalo je samo 24 646. Ugrubo, to je samo 4,5% Hrvata. Naravno, postotak je malo veći, jer nemaju svi Hrvati u BiH pravo glasa. Neki su maloljetni. Svejedno, a i nebitno koji su razlozi, Hrvati u BiH pokazuju sve manje interesa za glasovanje na izborima u Hrvatskoj.
Ako pogledate malo bolje brojeve glasova, vidite da je u inozemstvu pobijedila Kolinda Grabar – Kitarović. Zbog malog broja glasova iz dijaspore, to joj nije pomoglo da pretekne Milanovića u Hrvatskoj. Jer razlika između njih dvoje u Hrvatskoj je bila prevelika. 55 000 glasova. Čak da je sva dijaspora, njih 40782 glasovalo za Grabar – Kitarović, to joj ne bi pomoglo. Bi li pomoglo Miroslavu Škori?
Razlika između Škore i Grabar – Kitarović je bila oko 42 000 glasova. Da je sva dijaspora glasovala za Škoru (100% ili 40 782 glasa) to mu ne bi pomoglo.
Zaključak
U ovom krugu predsjedničkih izbora dijaspora nije, opet, igrala nikakvu ulogu u izborima. Vijesti o autobusima, gužvama na biračkim mjestima u inozemstvu i BiH su samo manipulacije. Cilj im je veća mobilizacija glasača u Hrvatskoj, pogotovo onih sa SDP-ove strane, jer se uvriježilo mišljenje da dijaspora glasa za HDZ. Međutim, tu dolazi do suprotnog efekta. Prosječan glasač u Hrvatskoj misli da njegov glas nema nikakvu težinu, a dijelom i zbog glasova dijaspore, i zato ni ne izlazi na izbore. U ovom krugu izbora 48,80% (skoro polovica) glasača nije izašla na izbore.
Koliko mit o utjecaju dijaspore na rezultate izbora u Hrvatskoj ima utjecaja na slabu izlaznost u Hrvatskoj, teško je reći. Ali sigurno pridodaje općem osjećaju nemoći hrvatskog birača kad razmišlja o izborima.
Dobro, postavlja se pitanje zar nitko ne zna ove podatke koja ja iznosim? Većina ljudi naravno da ne zna. Jednostavno prihvate najglasniji i najviše puta ponovljeni narativ.
Oni koji vode politiku to znaju. Ako znaju zašto vode propagandu protiv “dijaspore”? Možda odgovore treba potražiti u tekstovima poput ovoga. Dragan Markovina na kontroverznom portalu Telegram.hr piše kako dijaspori treba ukinuti pravo glasa. Naravno, cilj nije dijaspora, ona je samo na putu, cilj je ukidanje glasačkog prava za Hrvate u BiH.
Možda to ne bi ni bilo loše, možda bi se tako Hrvati u BiH više okrenuli u rješavanju problema prema Sarajevu i time prekinuli čekanje da ih spasi netko iz Hrvatske. Ali…čekaj malo…zar mali brojevi onih glasača koji glasuju u BiH nisu znak da su se Hrvati okrenuli od Zagreba?
Logičan je zaključak da su se Hrvati u BiH već odrekli čekanja Godota iz Hrvatske.
Pa zašto onda Markovina i mediji potenciraju ukidanje prava glasa Hrvatima iz BiH?
Napomena: Ovaj članak je pisan uz upotrebu trenutno dostupnih informacija. Pokaže li se da su informacije netočne ili da postoje nove informacije, članak ćemo nadopuniti i promijeniti. Ako imate informacije s kojima možemo nadopuniti ili ispraviti članak kontaktirajte nas na info@dubokavoda.com.
Ako vam se svidio članak, počastite autora pivom.