EUROSTAT je izbacio najnovije podatke o siromaštvu i društvenoj isključenosti građana EU u 2017. godini. Međunarodni je Dan borbe protiv siromaštva, pa je EUROSTAT odlučio na taj način dati i svoj mali doprinos borbi protiv siromaštva.

Naši mediji su se također uključili u borbu protiv siromaštva. Izdvajam dva primjera, dva članka. Prvi je na portalu Telegram.hr “Užasni Eurostatovi podaci pokazuju da je skoro trećina hrvatskih građana na rubu siromaštva”. Kaže se da EUROSTAT ima krasne vijesti kako siromaštvo u EU pada, “dok je u Hrvatskoj 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je svrstava u gornji dio zemalja s velikim postotkom opasnosti od siromaštva.” Odmah iz prve rečenice može se naslutili da u Hrvatskoj stopa siromaštva raste. Jedino nama raste, a svima drugima u Europi pada, poanta je portala Telegram.hr.

Portal 24sata.hr piše slično. U stvari, isto: “Alarmantni podaci: Čak milijun Hrvata živi na rubu siromaštva”.  Nije čudno da su im članci isti, jer je to vijest koju je prenijela HINA. Naslovi su redakcijski, urednički. Tekst je HINA-in.

Što je EUROSTAT objavio?

EUROSTAT je objavio svoje izvješće temeljeno na statističkim podacima koje ima. U svojem izvješću su naveli sve ono što su mogli kako bi čitateljima bilo jasno na temelju čega temelje svoje podatke. Lijepo su napisali “Silazan trend u udjelu osoba koje su u riziku od siromaštva i društvene isključlivosti u EU. ” Prosjek za čitavu EU govori o silaznom trendu, a naši mediji iz toga isključuju Hrvatsku. Dakle, u Hrvatskoj je uzlazni trend? Nije. Trend također pada.  Ali prvo da objasnim što je to “rizik od siromaštva i društvene isključivosti” po kriterijima EUROSTATA.

Što je to “rizik od siromaštva i društvene isključivosti”?

Ne, to ne znači da svi ti ljudi, a u Hrvatskoj nas ima milion i 200 tisuća, otprilike, kopamo po kontejnerima. Da bi se upalo u to društvo mora se ispoštivati jedan od 3 kriterija:
1. rizik od siromaštva nakon primanja socijalnih naknada, tj. manje od 54 928 kn godišnje za četveročlanu obitelj. Pretvoreno u mjesečna primanja to je 4577 kuna. Svaka obitelj koja živi na mjesečnom iznosu manjem od toga je u opasnosti od siromaštva. Po EUROSTAT-u, u 2016. godini, u Hrvatskoj je bilo 19,5% građana koji su imali manja primanja od navedenih.

2. nedostatak nekih namirnica ili proizvoda. Da bi se ispunio ovaj kriterij, osoba mora biti u nemogućnosti si priuštiti najmanje 4 od 9 dobara. To su:

a) plaćanje stanarine ili rate kredita i režija na vrijeme;
b) grijanje doma;
c) plaćanje neočekivanih izdataka;
d) nemogućnost konzumacije mesa/ribe svaki drugi dan;
e) tjedan dana odmora van doma, godišnje;
f) auto;
g) perilica rublja;
h) TV u boji;
i) fiksni i mobilni telefon.

Tijekom godina, popis ovih dobara se mijenjao. Ako niste u mogućnosti priuštiti sebi 4 od ovih uvjeta, onda ste u riziku od siromaštva (po EUROSTAT-u). U Hrvatskoj je u 2016. godini bilo 10,3% građana (otprilike) u takvoj situaciji.

3. Živite u kućanstvu u kojem punoljetni članovi, mlađi od 59 godina, su radili, u prosjeku,  manje od 20% punog radnog vremena u zadnjih godinu dana? U opasnosti ste od siromaštva. Npr. u zadnjih godinu dana vi i vaš supružnik/supružnica niste stalno bili zaposleni, već samo povremeno. Ako se vaše radno vrijeme zbroji i podijeli između vas dvoje i manje je od petine sveukupnog radnog vremena u toj godini…onda upadate u ovu statistiku. A takvih građana u Hrvatskoj je 13%. Zanimljivo je da takvih ima manje u Hrvatskoj nego u Irskoj, Grčkoj ili Belgiji. A naši još i odlaze u Irsku.

Dakle, što je sporno u ovoj vijesti?

Prezentacija. Tumačenje. Podaci za Hrvatsku su proglašeni alarmantnima i užasnima, a ignorira se stalan pad te stope u zadnjih 6 godina. U nekim kategorijama Hrvatska je u boljem stanjun nego neke zemlje u koje se Hrvati iseljavaju. Poput Irske. A što je još spornije, podaci koji su prezentirani ne odnose se na 2017. godinu, već na 2016. godinu.

Vidite, u tablici koju sam ovdje pokazao, vide se zvjezdice. Zvjezdice znače da su to podaci za 2016. godinu.

Da bi se moglo uspoređivati Hrvatsku s drugim državama EU-a, mora se pogledati EUROSTAT-ova statistika za 2016 godinu. I usporediti. Bez toga, vijest nije samo lažna, već čitatelja navodi na krivi zaključak.

Kakvi su EUROSTATOVI podaci za 2016. godinu?

Podatke ću poredati po veličini, od najgoreg rezultata prema najboljem. Ali samo za 2016. godinu. Za ostale godine možete usporediti je li to pad ili porast određenog kriterija. Dat ću vam podatke samo za 2014., 2015., i 2016. godinu, a za ostale godine ću priložiti poveznice gdje sami možete usporediti.

1. rizik od siromaštva nakon primanja socijalnih naknada

Od zemalja EU-a Hrvatska je na 9. mjestu. U zadnje tri godine taj postotak je skoro stalan, a u zadnjih 6 godina je pao za 1%. Premalo. Sve podatke o tome možete pronaći ovdje.

2. nedostatak nekih namirnica ili proizvoda

Hrvatska je na ovoj ljestvici 8. U zadnjih 6 godina zabilježen je pad od 2%. Više možete pronaći na ovoj poveznici.

3. Mali intenzitet rada

Hrvatska je na 5. mjestu. Pri samom vrhu, a zanimljivo je da se tu nalaze Irska, Belgija i Španjolska. Ovi brojevi su u zadnjih 6 godina s početnih 13,9% rasli do 16,8%, a nakon ulaska u EU počeli padati na prošlogodišnjih 13%. Više možete pronaći ovdje.

Ukupni podaci za 2016. godinu

Ovo su podaci koje je HINA trebala prezentirati, a ostali mediji prenijeti. Nažalost, naš i irski zavod za statistiku nisu tako ažurni kao ostali europski zavodi, pa imamo starije podatke.

Zaključak

Vijest o skoro trećini (trebalo bi biti bar 33% za trećinu) hrvatskih građana na rubu siromaštva nije točna. Dojam da siromaštvo raste nije točan, dapače. Točnije bi bilo reći da presporo pada. Podatke o 2017. godini još nemamo pa prema tome ne možemo podatke iz 2016. godine prezentirati kao relevantne, pogotovo u usporedbi s drugim zemljama. Vijest je pretenciozna i manipulativna.
Stvari u Hrvatskoj nisu bajne niti sjajne. Međutim nisu niti tako crne kako nam naši mediji nastoje prikazati. I ovi podaci su dovoljno alarmanti i zabrinjavajući. Npr, vidi se da na nekim područjima, osim zapošljavanja (čitaj iseljavanja) nismo iskoristili prednosti ulaska u EU. Isto tako, podaci bi vjerojatno bili i lošiji da nismo ušli u EU. Možda.
Ono što je sigurno je to da dosadašnji model ekonomije, onaj u kojem država igra glavnu ulogu, a vladaju ekonomske neslobode i razni nameti, te veliki porezi, ne daje zadovoljavajuće rezultate.  Svejedno, nijedna vlast neće to promijeniti ako će svoje politike temeljiti na lažnim podacima iz medija ili vijestima koje su uglavnom paničarske ili samo fake. Naprotiv, ovakve vijesti vjerojatno samo potiču iseljavanje, stvarajući još lošiju situaciju.

Napomena: Ovaj članak je pisan uz upotrebu trenutno dostupnih informacija. Pokaže li se da su informacije netočne ili da postoje nove informacije, članak ćemo nadopuniti i promijeniti. Ako imate informacije s kojima možemo nadopuniti ili ispraviti članak kontaktirajte nas na info@dubokavoda.com.

Ako vam se svidio članak, počastite autora pivom.